Angažovanje na filmu

1962 – Aleksandar Petrović postavljen je za profesora filmske režije na beogradskoj Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju

1973 Petrović je u nemilosti. Isključen je sa Akademije na kojoj je radio kao redovni profesor da bi tek 1984. godine Vrhovni sud Srbije doneo presudu da je učinio krivično delo protiv države i naroda. Tu kvalifikaciju je naknadno izmislio i uneo u pravilnik ondašnji dekan Akademije.
Dva dana posle prikazivanja filma u salama bioskopa u Beogradu film «Majstor i Margarita» skinut je sa repertoara po zabrani jugoslovenskog producenta sa obrazloženjem da je anti komunistički. To je početak dugog perioda kulturne represije.

Aleksandar Petrović je optužen za krivično delo protiv države i naroda.
Državna bezbednost iste godine, protiv Aleksandra Petrovića podnosi krivičnu prijavu Javnom tužilaštvu… Oduzet mu je pasoš. Francuska ambasada interveniše (bio je i francuski državljanin) napušta zemlju, sa teško hendikepiranim sinom, odlazi da radi u Nemačku i Francusku gde piše scenarija i dopise za inostrane listove, radi na montiranju svojih filmskih projekata. 1977. godine veliki nemački pisac i nobelovac Hajnrih Bel (Heinrich Böll) stupa u saradnju sa Aleksandrom Petrovićem i poverava mu ekranizaciju njegovog najnovijeg dela « Grupni portret sa damom » sa Romi Šnajder (Romy Schneider) u glavnoj ulozi. Film je realizovan u nemačkoj i francuskoj koprodukciji. Aleksandar Petrović je za sve svoje filmove on lično pronalazio materijalna sredstva i montirao razne saradnje a da mu je rad na filmu u Jugoslaviji u tom periodu bio onemogućen čitavih 18 godina.

«Ja sam 1984. godine okrivljen od strane Vrhovnog suda Srbije kao politički kriminalac a 1987. godine sam dobio nagradu AVNOJ-a. Da bi farsa bila još veća, a moja situacija još nezavidnija, ja sam jedini umetniku Srbiji koji je bio vlasnik (sve sam vratio !) oktobarske, sedmojulske i AVNOJ-evske nagrade, a koji ima penziju jednog skromnog zanatlije.»
Tek devedesetih godina Sud je zvanično poništio presudu i zaključio da se radilo o «neprihvatljivoj političkoj diskvalifikaciji». Vraćeno mu je zvanje profesora.
Tokom svog života vodio je upornu borbu za FILM.
Pored njegove glavne aktivnosti režije na filmu i u pozorištu, pisanja i profesure, Aleksandar Petrović se aktivno angažovao i bio prisutan u mnogim filmskim i kulturnim događajima. Često je bio na čelu odgovornih funkcja.

Godinama je Aleksandar Petrović bio Predsednik Udruženja Filmskih Radnika

Jedan je od osnivača i član Evropske Akademije za Film i Televiziju (L’Académie Européenne du Cinéma & Télévision)

Odlomak informativnog biltena
PITANJA –ODGOVORI


Bio je jedan od osnivača i predsednik FEST-a (Beogradski međunarodni filmski festival)

 

Član je SACD (Udruženje Autora i Dramskih Kompzitora- Pariz)

 

Predsedavao je i bio član mnogih nacionalnih i internacionalnih filmskih festivala

 

Filmovi Aleksandra Petrovića bili su prikazivani na mnogobrojnim prestižnim festivalima na kojima je takođe često i predsedavao ili bio član žirija : u Kanu, Veneciji, Karlovim Varima, Puli, Akapulku, Njujorku, San Francisku, Čikagu, Taormini, Berlinu, Beču, Edinburgu, Madridu, Montrealu, Kairu, Monte Karlu itd… U Kanu su filmovi Aleksandra Petrovića pet puta bili u zvanićnoj konkurenciji. U francuskoj je osim na festivalu u Kanu, prikazivao svoje filmove predsedavao ili bio član žirija i u Avoriazu, La Bolu, Konjaku, San Malou.

 

Mnogi festivali nastavljaju da budu zainteresovani za filmove Aleksandra Petrovića i prikazuju ih toliko godina posle njegove smrti.

Retrospektive « omaž delu Aleksandra Petrovića » bile su (i još uvek se organizuju) u Beogradu, Parizu, Njujorku, Ženevi, Cirihu, Londonu, Moskvi, Tbilisiju…

Filmovi Aleksandra Petrovića su bili prikazivani u bioskopskim salama u svim zemljama sveta. Najprestižniji mediji su pisali i govorili o njegovim filmovima.

Filmsko delo Aleksandra Petrovića je još uvek tema doktorskim disertacijama i specijalizovanim pisanim delima o filmu. Izuzetno bogato dokumentovana je zadnja knjiga na engleskom jeziku (uskoro i na srpskom) « The life and work of Aleksandar Petrović – A portrait of the artist as a political dissident » – Vlastimira Sudara- 2013- Intellect books.

Od 1995. godine, glavna nagrada Festivala Autorskog Filma (FAF) u Beogradu nosi ime Aleksandar Saša Petrović

«Bože, ako mi podariš

još jedan život posle smrti,

dopusti da budem Ciganin.

Dopusti da sam izaberem jedan od puteva:

Put radosti koji će od mene

Načiniti srećnog čoveka, ili put smrti u susret sa tobom.»

 

Aleksandar Petrović

 

Aleksandar Saša Petrović (1929-1994) bio je vodeći autor novog jugoslovenskog filma, reditelj, scenarista, esejista, filmski teoretičar. U kinematografiju koja je do tada robovala konvencijama ideologije, literature i teatra, uneo je moderan filmski izraz i novi senzibilitet – kroz otvorenu metaforičnost, snažnu poetsku ekspresiju, sinematičnost i refleksivnost. Svetski uspeh doživeo je sa filmovima Tri (1965 – Grand – prix u Karlovim Varima, nominacija za Oskara), Skupljači perja (1967 – Grand – prix zirija u Kanu, nominacija za Oskara), Biće skoro propast sveta (1968) i Majstor i Margarita (1972).
0d 1995. Godine glavna nagrada Festivala autorskog filma u Beogradu nosi ime Aleksandra Saše Petrovića.

 

Enciklopedije

Ime Aleksandra Petrovića nalazi se na stranicama mnogih filmskih i drugih enciklopedija.

Dr Sudar teaches film history and theory at the University of the Arts, London and in 2012, he published A Portrait of the Artist as a Political Dissident: The Life and Work of Aleksandar Petrović with Intellect books.