Tri

tri posterTo je jedan od najznačajnijih filmova o ratu i protiv rata.

 

Film TRI je antiratni film. – On pokazuje pravo lice rata – njegove strahote i njegovu apsurdnost. Pravi protagonista ovoga filma je smrt. – Ona se u ovom filmu javlja u tri vida – kao kazna, kao žrtva i kao izraz ratnog besmisla.

 

Protiv rata treba biti ali treba biti načelno protiv rata, protiv svih koji ratuju. I protiv onih koji stvaraju razloge za rat. Aleksandar Petrović

Producent: Avala film, Beograd, 1965. god. 
Scenario: Antonije Isaković, Aleksandar Petrović
Reditelj: Aleksandar Petrović
Scenograf: Vladislav Lašić, Nikola Rajić
Direktor fotografije: Tomislav Pinter
Umetnički Direktor: Nikola Rajić
Produkcija: Vladislav Lašić
Montaža: Mirjana Mitić
Muzika: “Ðelem, Ðelem“ (Mihajlo Lakatoš)(mp3)
Izbor muzike: Aleksandar Petrović
Uloge: Velimir Bata Živojinović, Ali Raner, Senka Veletanlić-Petrović, Voja Mirić,
Slobodan Perović, Mica Tomić, Branislav Jerinić, Gizela Vuković

tri druga prica 0 tri1 tri medved treca Tri druga prica tr32 tri32  tri druga prica 3 tri predzadnja b8em7358nxfg07cazhst tri31 tri5

 Pressbook

 Pogledaj

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

99 Ispod Galerije u sredinu

Film Tri je snimljen u surovim krševitim predelima dinarskih planina i nepreglednim močvarama na ušću reke Neretve u Jadransko more. – U ovom filmu i predeo postaje izraz ljudske sudbine.

Sinopsis:

«… Šta je ustvari moj film Tri? Ceo film je pogled jednog čoveka na rat i pogled jednog čoveka na smrt preko rata.» A.P.

Velimir Bata Živojinović

 

PRVA PRIČA

tri6

Početak rata, april 1941 godina. Miloš student komunista, glavni junak filma, našao se na provincijskoj stanici, negde u Srbiji. Ljudi čekaju… neki voz koji će ih možda negde odvesti, niko ne zna gde. Obuzima ih panika i histerija. Pojavljuje se «čudan» čovek sa beretkom na glavi (nosi foto aparat i izgovara «francusko R»).
Nailazi vojna patrola. Podržana «zapaljenom ruljom» i Miloševog neuspelog pokušaja da se ne donosi odluka bez suda, po «prekom sudu», bez suđenja, vojnici streljaju nevinog čoveka osumnjičenog da je špijun – petokolonaš.
Prva apsurdna besmislena smrt.

DRUGA PRIČA

tri7

Partizan Miloš se našao sam u surovoj prirodi, bez municije, gladan i promrzao. Goni ga odred SS-ovaca. Bežeci kroz šibje i survavajući se preko kamenjara na usamljenom groblju nailazi na drugog uplašenog partizana koga je ranjenog ostavila njegova jedinica. Zajedno, kroz močvaru i trsku pokušavaju da izmaknu poteri koja ih goni i mitraljira iz aviona. Rastavljaju se, misleći da će bar jedan od njih da se spase. Nemci hvataju «uplašenog» partizana koji neće da pogine okrenutih leda plotunu. Revoltirani njegovim izazovom Nemci ga živog spaljuju u kolibi od pruća uz Milošev očajnicki krik. Druga bestijalna besmislena smrt.

 

 

 

 

 

 

TREĆA PRIČA

tri treca pricaJesen 1944. godine, kraj rata. U dvorištu seljačke kuce, grupa pohvatanih kolaboracionista-državnih neprijatelja čeka odluku presude. Među njima je i jedna lepa žena. Miloš, komandir štaba, treba da donese odluku. Primećuje devojku. Njihovi se pogledi susreću. Želeo bi da poveruje u njenu nevinost ali dokazi o krivici su tu (bila je ljubavnica nemačkog komandanta). Svi su osuđeni na smrt. Miloš zna da je ratu došao kraj, izlazi pred kapiju a pored njega uz zvuke muzike, prolazi seoska svadba sa razdraganim konjima. Miloš ostaje sam.
Treća, tragična, možda najbesmislenija smrt jer je ratu došao kraj.

Petar Volk Prikaz u Časopisu za književnost i umjetničku kritiku IZRAZ

knjiga XXIX / godina XV br.23 februar-mart 1971 godine

aleksandar petrovic - gde je granica zivota

«I Tri se, na kraju krajeva završava konfrontacijom ljubavi i smrti – njihovim nerešenim krajem.» Aleksandar Petrović

tri-finalSR

Nagrade i festivali:

  • XXXIX Nominacija za nagradu Oskar, april 1967 za najbolji film na stranom jeziku za 1966 godinu 
  • XII Festival jugoslovenskog filma u Puli, 1965: Velika zlatna arena za film 
  • XII Festival jugoslovenskog filma u Puli, 1965: Zlatna arena za režiju
  • XII Festival jugoslovenskog filma u Puli, 1965: Zlatna arena za mušku ulogu
  • XII Festival jugoslovenskog filma u Puli, 1965: Nagrada kritike “MILTON MANAKI”
  • Bronzana Plaketa – BUNINOVA VRATA, jugoslovenska nagrada 1965 
  • IV Internacionalni filmski festival otvorenog filma u Poreta Terme, 24-29.06.1966. 
  • XV Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima (Karlsbad), juli 1966: Glavna nagrada filmu. 
  • IX Internacionalni festival festivala u Akapulku, novembar 1966: Kabeca de Palenka. 
  • Festival dokumentarnog i sociološkog filma u Avelinu,1966: Zlatni Laceno. 
  • IV Filmski festival u Njujorku, septembar 1966. 
  • Filmski festival u Sorentu, 27.09 – 04.10.1975. 
  • Festival – Film i ljudska prava u Čikagu, 29.03 – 26.04.1980. 
  • Centre Georges Pompidou, Paris, Le Cinéma yougoslave (Jugoslovenski film), 1980.
  • Centre Georges Pompidou, Paris, Le Cinéma yougoslave (Jugoslovenski film), 1986. 
  • IX Međunarodni filmski festival u Istanbulu, 31.03 –19.04.1990. (Prateći program – izbor filmova iz Jugoslavije.)
  • Festival dokumentarnih filmova u Renu, 17 – 22.11.1992. (Poseban program) 
  • U anketi lista «Oslobođenje» za najbolji film godine izabran je film Tri 
  • U anketi sprovedenoj 1979. godine od strane Instituta za film po izboru Jugoslovenskih filmskih umetnika i kritičara za najbolji film u istoriji jugoslovenske kinematografije, drugo mesto pripada filmu Tri. 
  • Festival du film Serbe,Paris, Normandie, 2006 
  • Festival l’Europe autour de l’Europe, Paris-Normandie, 2008 
  • Festival l’Europe autour de l’Europe, Paris-Normandie Nouveaux regards sur l’amour et la guerre 2009 
  • Internacionalni Filmski Festival Cinema City, Novi Sad, 2009 – Omaž domaćem autoru Aleksandru Saši Petroviću

nagrade1

Nominacija za Oskara

Nominacija za Oskara

Festival srpskog filma u Parizu

Festival srpskog filma u Parizu

111

Festival l’Europe autour de l’Europe

Festival Evropa

Festival l’Europe autour de l’Europe

 

Film TRI je bio prvi jugoslovenski film prikazivan u Sjedinjenim Americkim Državama.
Zajedno sa filmom Skupljači perja otvorio je vrata jugoslovenskoj kinematografiji u svetu.

tri-finalSR

Kritike:

Aleksandar Petrovic - Hollywood

«TRI Aleksandra Petrovića predstavlja bez sumnje, delo vredno i snažno, delo autora koji dobro zna svoj put i koji smelo produbljuje svoja filozofska gledišta na planu meditiranja o smrti, njenoj uzaludnosti, tragičnosti, besmislenosti. Koristeći priče Antonija Isakovića, Petrović je dao – kroz tri priče koje su samo prividno «omnibus» jer daju izvanredno celovit zaključak i jer jedna proširuje podtekst druge – jedan za naše prilike značajan prilog pre svega na liniji intelektualnijeg tretmana jedne vrlo savremene teme koja, iako rata više nema (bar ne tu, na našem tlu) neprekidno zaokupljuje čoveka naših dana.» Dragoslav Adamović NIN 1/8/1965

«… lepota ovog filma postala je ono što je stvoreno, u jednom trenutku između sna i jave, između môre i realnosti, zahvaljujući ljudskoj samilosti koju je autor osetio prema ličnostima čiju sudbinu opisuje… Nestvarna izmena pogleda, krupnih planova koji govore o samodovoljnosti, čije je trajanje relativno, možda časak možda večnost, jeste slavlje ljubavi; ostatak je ili sećanje na nju ili nada da će se pojaviti, iznova u nekom novom intermecu… Spustismo se do posllednjih dubina tamnog vilajeta, ali ne nađosmo drugi motiv do motive ljubavi i smrti. To jesu koordinate Petrovićevog kinematografskog sveta: kratko življenje i dugo nadanje.» Žika Bogdanović TELEGRAF 3/8/1965

«… Smrt je mahom to iskušenje gde se najviše obelodanjuje celovita ličnost ljudi i gde ih rat jedino dovodi do najvećih deformiteta. Zato je ona ta smrt, lajt-motiv sve tri priče. Data je u različitim okolnostima i oblicima, ali u jednom jedinstvenom smislu – da pokaže čoveka u susretu sa smrću i, da, tragikom njegovog trpljenja izrekne optužbu monstrumu rata… On svoje junake ne dovodi u ta iskušenja da bi pokazao njihovu mizeriju, da bi u njih sumnjao ili osuđivao ih, nego naprotiv, na njihovoj nevolji i jadu insistira da bi ispoljio svoj najintimniji gnev umetnika i čoveka protiv svega što ljude dovodi u takav položaj. Ovde je rat, ali u isto vreme, to je i to meže da bude i revolt protiv nasilja svake vrste koje bi dovodilo svet u takva ili slična iskušenja.» Milutin Čolić POLITIKA 27/7/1965

«Petrović je iz gradskog ambijenta (Dvoje i Dani), iz psiholoških drama o najtananijim damaranjima ljudskog bića, ušao u siže gde sve pršti od dinamike, eksplozija, prelomnih trenutaka u pojedinim ljudskim sudbinama.»… Mirko Miloradović BEOGRADSKA NEDELJA 1965, br.202

Strana kritika je jednoglasno pozdravila film Tri i Petrovića uvrstila u jednog od velikih majstora tadašnje kinematografije. Zato nije ni čudo da film bude kandidovan za nagradu Oskar za najbolji strani film.

«Petrovićeva lirika nije ništa drugo nego poetska stvarnost. Blatnjavi i snežni pejzaž, sivi i crni oblaci, su obeležje subjektivne vizije sineasta koji manje više ističe neki od tih elemenata da bi dostigao preko filtra inteligencije najtananiju emociju. Tako, zemlja, prostor, pokret, pogled, sve se oplemeni i poveća do uzvišenosti, herojstva, emocije. Ali stil je realan, razgolićen, može se reći surov.» LES CAHIERS DU CINÉMA

«… To je veliki, to je dobar film koji je služeći se tehnikom koja teče, rezultat pravog majstorstva…» LES NOUVELLES LITTTERAIRES

«Ovo je delo čisto kao diamant, pokazuje da talentu pravog režisera nije potreban bataljon statista, da bi pokazao užas rata: dovoljno je izbeći (putem poezije) stvarnosti rekonstrukcije, fascinacije dokumentarnog filma, da bi se otkrile mnogo žešće i dublje istine.» Anri Šapije LE COMBAT

«… Izuzetni talenat» FILM CRITIC – Munich

«… Savršeno majstorstvo…» NEUE ZÜRCHER ZEITUNG – Zurich

«… Remek-delo» LA STAMPA

«… Remek-delo. Poučno delo režirano briljantno…» IL MASSAGGERO

«… Veliki autentičan film» LE DRAPEAU ROUGE – Belgique

« … Apsolutni Majstor svog dela…» PRAG – Prague

1SR Press Book

 

 

Kritika u Sjedinjenim Američkim Državama je takodje sa pohvalama ocenila film TRI.

«… Ratna priča koja straši, zadržavamo dah… Aleksandar Petrović poseduje retko majstorstvo…» NEW YORK POST

«… Jedno od najprijatnijih iznenađenja na festivalu u Njujorku bio je nenajavljeni jugoslovenski film Tri». WORLD JOURNAL TRIBUNE

«… Zasenjujuća režija, sjajne slike…» THE NEW YORK TIMES

«… Oštar film o herojskoj i besmislenoj smrti…» VARIETTY

«… Izvanredna gluma, slike su fascinantne…» CUE

Na Festivalu Festivala u Akapulku, EL DIA rezimira opšte mišljenje:

«… Ovaj film, ogromne lepote, svrstava Petrovića među najbolje savremene režisere…»

Deset godina kasnije u Ženevi je napravljen «omaž» (hommage) Aleksandru Petroviću gde su sa mnogo uspeha bili prikazani njegovi filmovi.

«… Nikada, ja mislim, na filmu nije s takvom dramatičnom prisutnošću prikazana slika rata sa svojim poslednjim i fatalnim konsekvencama, kao ni sa takvom humanošću i strogošću, oslobođena svake političke subjektivnosti i sofističko metafizičke brbljivosti. Petrović je pravi tragični poeta…» LA SUISSE mart 1976 god.

«… Nikada nije bačen tako snažan pogled na strahote rata. Sa ovakvom ekonomijom sredstava virtuoznost majstora Petrovića postaje istina. Remek-delo koje treba videti…» TRIBUNE DE GENÈVE G.B. 1976 god.

tri-finalSR

Aleksandar Petrović o filmu TRI:

Ako bi trebalo da ja odgovorim na pitanje: Šta sam želeo da kažem filmom Tri, ovo bi bio moj odgovor: Baš ono što je svaki gledalac video i otkrio u mom filmu…

Moj film Tri, direktno se nadovezuje na ono što sam do tada radio. Naravno, ne bi trebalo, i ja to nisam želeo, da on bude samo replika ranijih filmova. Ovaj film označava izvesno proširenje, dalje razvijanje, kako mojih tematskih preokupacija, mojih sadržaja, pre svega u psihološko-poetskom smislu, tako isto i dalje razvijanje mog rukopisa, načina mog filmskog izražavanja. To je interesovanje za suštinske dileme čoveka uopšte ali prelomljene kroz naše vreme i njegove osobenosti.

Pri tome naročito treba imati u vidu da, koliko god moj film Tri situiran u jedno prošlo vreme, tj. u vreme prošlog rata, meni se čini – i to je istovremeno i jedan od glavnih razloga što sam ovakav film uopšte radio, da on baca izvesnu svetlost i na vreme sadašnje. Najzad, pri posmatranju celog ovog kontinuiteta ili diskontiuniteta moga rada mora se uzeti u obzir da je ovaj film inspirisala Isakovićeva literatura. Što se mene tiče, siguran sam da se moji filmovi mogu tumačiti i kao neprekinuti dijalog ljubavi i smrti i da se ta dva pola ljudske sudbine u njima nalaze u neprestanoj korelaciji. Razume se, pokušavam da ovaj motiv sagledam kroz psihološko sazvežđe čoveka našeg vremena i u kontekstu moralnih dilema proisteklih u našem društvu. Usudio bih se, međutim, da kažem da tri filma koja sam do sada snimio predstavljaju izvesnu zaokruženu celinu. Četvrti će možda ponovo biti prvi.

Kad snimam film ja se prepuštam životu. – Trudim se da moje namere nikada ne idu ispred onoga što opažam i premu čemu stremi oko kamere i onoga što se u meni budi kao osećaj istinitog i realnog.

tri medved

Scena iz prve priče filma TRI

 

Razgovor sa novinarom Slobodanom Novakovićem

pred festival u Puli gde je prikazan i nagraden film Tri. Objavljen u listu MLADOST Beograd
Preuzeto iz knjige 1950-1965 novi film Aleksandar Petrović
Institut za film

U razgovoru sa Slobodanom Novakovićem o filmu Tri Aleksandar Petrović se dotakao svojih teoretskih načela oko kreacije modernog filma: o dramaturškoj ulozi «Špice», o dramaturškoj funkciji muzičke pratnje, o stilu i Filmskom izrazu i metafori.

Odlomci razgovora na Linku