Priznanja

Visoko priznanje Francuske Republike:

  • Orden Viteza reda lepih umetnosti i književnosti (médaille de l’ordre de Chevalier des Arts et des Lettres), 1969

Aleksandar Petrović je prvi jugoslovenski filmski umetnik kome je Francuska dodelila visoko priznanje, uručio mu je Ministar za kulturu Francuske Republike Andre Malro (André Malraux).

 

Visoka društvena priznanja SFRJ:

 

Velika posthumna priznanja:

1995. U znak sećanja na autorski rad Aleksandra Petrovića, 1995 godine osnovan je Festival Autorskog Filma (FAF). Glavna nagrada nosi njegovo ime.

priznanja4

Kliknite na zvezdu za više informacija

 

27 novembar 2009. Aleksandar Saša Petrović dobija svoju zvezdu na pločniku ispred bioskopa Balkan u centru Beograda.
« Zvezdu u čast cenjenog autora klasika jugoslovenske i srpske kinematografije „Tri“ (1966) i „Skupljači perja“ (1967), svečano je otkrio  njegov kolega Boro Drašković u sklopu Festivala autorskog filma, koji se održava u Beogradu od 25. novembra do 2. decembra, a čija glavna nagrada nosi upravo ime „Aleksandar Saša Petroviċ“. »

(izvor: fimske-radosti.com)

priznanja5

Svečano otkrivanje zvezde

 

  • Spomen ploča Aleksandru Saši Petroviću

U ovoj zgradi je živeo Aleksandar-Saša Petrović (1929.-1994.)
filmski reditelj, pisac i filmski teoretičar.
Sa filmom «Skupljači perja» 1967. godine osvojio je Veliku nagradu žirija Kanskog festivala.
Spomen-ploču podižu građani Vračara.

priznanja6a

 

1 Decembar 2011
Spomen ploču kultnom reditelju srpske kinematografije Aleksandru Saši Petroviću, otkrili su predsednik opštine Vračar Branimir Kuzmanović i australijski reditelj Majkl Rou. Spomen ploča je postavljena na inicijativu Društva za ulepšavanje Vračara, na zgradi u Novopazarskoj ulici 43, u kojoj je živeo Aleksandar Petrović, a rad je akademskog vajara Zorana Maleša.
Aleksandar Petrović je živeo u toj zgradi tokom petnajest godina. U to vreme ulica se zvala Sime Miloševića.

O nagradama, o vlasti i zabranama

Pogledi –Saša Petrović decembar 1990

Za svaku vlast je, pogotovu komunističku, vrlo važno da joj pripadaju ljudi sa određenim internacionalnim renomeom. Moja situacija je u pravom smislu reči bila groteskna: komunisti su mi dodeljivali sve moguće nagrade od pulskih, oktobarskih, sedmojulskih do AVNOJ-evske a istovremeno mi, isti ljudi, uskratili svaku mogucnost rada.

Devetog novembra 1987 u zoru, po povratku sa zadnjeg dana snimanja «Seoba» u Jugoslaviji pred odlazak u Čehoslovačku, Aleksandar Petrović je zatekao jedinca sina Dragana, koji je bio težak motorični invalid sa respiratornim smetnjama, na umoru. Beogradska hitna pomoć je na poziv došla sa velikim zakašnjenjem (smena radnog osoblja) i bez odgovarajućih aparata za davanje hitne pomoći.

U znaku protesta Aleksandar Petrović je vratio sva visoka priznanja SFRJ, osuđujući grube profesionalne i etičke propuste.